Special Offer 1 + 1 Gratis [ Nieuwsbrief / Bilten / Newsletter / Rundschreiben ]

Povijest

oko 400 p.n.e
Prve grcke kolonije osnovane su na jadranskim otocima.
 
oko 100 p.n.e
Rimljani vladaju istocnom obalom Jadrana.
 
305
Rimski car Dioklecijan vlada na podrucju danasnjeg Splita.
 
oko 600
Hrvati se sele u danasnju Hrvatsku.
 
852
Knez Trpimir izdaje Povelju u kojoj se prvi put spominje ime Hrvatska.
 
925
Spominje se prvi hrvatski kralj, Tomislav, koji ujedinjuje panonsku i dalmatinsku Hrvatsku.
 
1102
Nakon smrti Petra Svacica, posljednjeg hrvatskog kralja, Hrvatska ulazi u personalnu uniju s Madarskom.
 
1242
Kralj Bela IV izdaje Zlatnu bulu kojom Zagreb proglašava slobodnim kraljevskim gradom.
 
1433
Poceci obrane od Turaka, koji su tijekom vremena okupirali veci dio Hrvatskog teritorija.
 
1527
Odlukom Hrvatskog Sabora, na Hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg.
 
1573
Seljacka buna - godine 1573. nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemica, seljaci su u znak protesta prestali placati nerazumne poreze. Tako je jedan od najgorih plemica Franjo Tahi (Tahy) poslao svoje naoružane placenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno docekali. Zbog tog otpora Hrvatski sabor je seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopcim ustankom protiv feudalnih gospodara.
Za vodu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Seljaci se nisu samo ogranicili na rušenje nepravednog poretka, nego su napravili program po kojem su planirali ukinuti vladavinu plemstva i uspostaviti seljacku vladu, koja ce voditi brigu o porezima i drugim davanjima za obranu domovine od Turaka. Gubec je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima Ilijom Gregoricem, Andrijom Pasancem, Nikolom Pozepcom, Vinkom Lepoicem i drugima podigao seljake na ustanak u noci s 18. na 19. sijecnja god. 1573. Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvatila 60 vlastelinstava na podrucjima Hrvatske i Slovenije.
Feudalna vojska je brzo slomila bunu. Tako je vec 5. veljace 1573. kod Krškog slovenske kmetove predvodene Nikolom Kupinicem rastjerao kapetan žumberackih uskoka Josip Thurn, a dan kasnije je podban Gašpar Alapic razbio kmetsku vojsku kod Kerestinaca. Jedino su ostali neporaženi Gupcevi pobunjenici u Hrvatskom zagorju kod Stubickih Toplica, koje je 9. veljace 1573. napala plemicka vojska pod vodstvom Gašpara Alapica. Iako su seljaci bili loše naoružani i bez konjaništva, pružili su tako žestok otpor, da se nije znalo tko ce pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoc.
Gubec je nakon bitke zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je okrutno pogubljen na Markovom trgu 14. veljace god. 1573 na veoma okrutan nacin,kako legenda kaže morao je nositi užarenu krunu na glavi da bi ga nakon toga madarski vlastelin Morencz Bahiczy rascetvorio.
 
1612
Izgradeno kazaliste u Hvaru, jedna od najstarijih kazalisnih zgrada u Europi.
 
1630-1632
Katastrofalna kuga prorjeduje pucanstvo, tako da u Puli ostaje oko 300, a u Porecu oko 100 stanovnika.
 
1667
Strasno je stradao Dubrovnik od potresa.
 
1699
Hrvatska je oslobodena Turske vladavine, kontinentalna Hrvatska ostaje pod vlascu Habsburgovaca, najveci dio obale i otoka je pod Venecijom, samo je Dubrovacka Republika samostalna.
 
1792 - 1797
U ratu protiv Francuske bore se i Hrvati po sjevernoj Italiji, Nizozemskoj i Njemackoj. Hrvatsko plemstvo bilo je neprijateljski raspolozeno prema francuskoj revoluciji i njenim idejama.
 
1815
Nakon kratkotrajne vladavine Napoleona, koji je ukinuo vlast Venecije i Dubrovacku Republiku, skoro citava danasnja Hrvatska ulazi u Habsbursku monarhiju.
 
Ante Starcevic
Ante Starcevic
1823 - 1896
Stjepan Radic
Stjepan Radic
1871 - 1928
1847
Hrvatski jezik postaje sluzbeni jezik u Hrvatskom Saboru, gdje zamjenjuje latinski.
 
1848
Ban Josip Jelacic brani Hrvatsku od pokusaja Madarske okupacije i ujedinjuje sve Hrvatske provincije.
 
1866
Biskup Josip Juraj Strossmayer osniva Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, prvu u jugoistocnoj Europi.
 
1893
Otvoreno Hrvatsko narodno kazaliste u Splitu.
 
1918
Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u Prvom svjetskom radu, Hrvatska postaje dio Kraljevie Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je kasnije prozvana Jugoslavija.
 
Franjo Tudman
Franjo Tudman
1922 - 1999
Franjo Kuharic
Franjo Kuharic
1919 - 2002
14-05-2020
U Velikom Trgoviscu rodio se Franjo Tudman, koji je kasnije postao prvi Hrvatski predsjednik.


(Rodna kuca Franje Tudmana)
 
1941
Njemacka i talijanska vojska okupiraju Jugoslaviju, pocinje organizirani partizanski otpor pod vodstvom Josipa Broza Tita.
 
08-05-2020
Osloboden je Zagreb.
 
1945
Proglasena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija (kasnije Socijalisticka federativna Republika Jugoslavija), Hrvatska u njoj postaje Republika.
 
17-10-2020
Najveci skup u povijesti Hrvatska narodna Prljavo Kazaliste je odrzalo koncert na Trgu Bana Jelacica i zajedno sa 250.000 ljudi otpjevana i opjevana je rijec "Hrvatska".
 
1990
Odrzani su prvi visestranacki izbori nakon 2. svj. rata. Sabor bira dr. Franju Tudmana za prvog predsjednika.
 
08 - 1990
Balvan revolucija je naziv za pocetnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile u srpnju 1990. godine.
Na pokušaj pripadnika MUP-a Hrvatske da pokupe oružje iz postaja u Benkovcu i Obrovcu, tamošnje je srpsko stanovništvo reagiralo demonstracijama i balvanima na prometnicama.
Prve barikade su napravljene u okolici grada Knina, a kasnije u još nekih mjesta u sjevernoj Dalmaciji. Uz barikade su bile postavljene oružane straže, koje su onemogucavale ikakvi pokušaj prolaska njima nepodobnim osobama - Hrvatima odnosno svim vozilima hrvatskih registracijskih plocica.
Prometne komunikacije južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom su prekinute tim cinom, buduci da hrvatskim vozilima nije bio dopušten prolaz, niti brojnim inozemnim turistima, koji su bili sekundarna meta ove pobune. Racunalo se da ce poremecaj glavnih prometnih veza, prouzrociti rastrojstvo politickog i demokratskog života Republike Hrvatske.
Zbog bitnog prometnog položaja koje je imalo podrucje pobune, hrvatsko gospodarstvo je zbilja imalo štete. Promet je bio otežan i moralo se ici u skuplje i dulje obilaske, a turisti, zastrašeni ovakvim stanjem, su prekidali ljetovanje i ubrzano napuštali Hrvatsku.
Neposredni cilj je bila priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija, stavljanjem istog pod pobunjenicki nadzor odnosno izdvajanjem istog prostora iz ustavno-pravnog poredka Republike Hrvatske.
 
1991
Hrvatska proglasava nezavisnost, pocinje srpska pobuna koju podrzavaju Jugoslavenska narodna armija i Srbija, sto rezultira okupacijom trecine Hrvatskog teritorija .
 
31-03-2020
Krvavi Uskrs na Plitvicama.
Iz zasjede su napadnute policijske snage MUP-a od strane srpske odmetnicke milicije tzv.SUP-a "SAO krajine" i teroristickih skupina. Poginuo je Josip Jovic, prva zrtva Domovinskog rata.
 
31-07-2020
Tomislav Ivcic napisao je pjesmu "Stop the War in Croatia", poslije ju i sam pjeva. Pjesma se slusala u 31 zemlji diljem svijeta.
 
1992
Republika Hrvatska postaje clanicom Ujedinjenih Naroda.
 
Tomislav Ivcic
Tomislav Ivcic
1953 - 1993
Drazen Petrovic
Drazen Petrovic
1964 - 1993
04-03-2020
Tomislav Ivcic je poginuo u automobilskoj nesreci u Zagrebu.
 
07-06-2020
Kosarkas Drazen Petrovic je poginuo u automobilskoj nesreci u Denkendorf (Njemacka).
 
1998
Posljednji okupirani dio Hrvatske, ukljucujuci Vukovar, vracan je pod Hrvatsku vlast.
 
11-12-2020
Umire prvi Hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tudman.
 
01/2000
Odrzani izbori, pobijedila koalicija 6 stranaka.
 
  
Vise povijesti
 
Andrija Hebrang
Kroatische Koning Tomislav

 
 
Advertisement
Camping Diana & Josip, Croatia

www.dubrovniksungardens.com

www.visser-info.nl



Villa Zagora, Croatia

Holland-info.nl

: UNICEF :